Rulează videoul

2 August 2024

Roman Kwiatkowski

Asociàcia e Rromenqi and-i Pòlska

Seravutno àkti k-o Evroputno Dives e Seripnasqo vaś o Genocìdi e Sintenqo aj Rromenqo p-o 2to Avgust 2024 k-o purano nazìsto kàmpi e koncentraciaqo aj eksterminaciaqo Auschwitz-Birkenau

Ranǎ!len aj Raja!len, 

Avdives tordǒvas akate te seras odolen save xasàile and-o koncentraciaqo kàmpi Auschwitz Birkenau oxtovardeś berś maj anglal. Akava dives, o 2-to Avgust, seravel amen pal-i brutàlo likvidàcia odolesqo so sas akhardo "Zigeunerlager" - o kàmpi e rromenqo kaj xiliàde ʒene amare manuśenθar xasarde pumaro ʒivipe sar rezultàto jekhe xirǎqo bi milaqo. 

 Amen sam ande jekh than p-o savo sofòra ka oven vùrme kotar i dukh aj o meripe. Seras odolen save sas mudarde akate, no vi odolen save praʒivde, aj inkerde sa penqo ʒivipe o vùrme na nùmaj ande lenqo trùpo, no vi ande lenqi ogi. 

OAuschwitz - Birkenau si jekh simbòli e maj bare krimaqe mamuj o manuśipe and-i història, kerdi tar o nazìstǎ mamuj 500,000 Rroma aj Sìnte.  

I likvidàcia e rromenqe kampesqi na mandanda o agor e eksterminaciaqo vaś amenqe, amen sa sam sas mudarde, sosqe sas te keras than vaś o ʒuta, amare phrala and-i bibaxt, save, sar amende, sas te oven nićhǎrde.  

 And-o dùjto sundalesqo maripe, o rroma aj o ʒuta, kidime ande jekh tragìko komunitèta e dukhaqi, avile viktìme e vipalutne genocidialone regimesqe, savo zorǎrda o phandlipe e solidaritetaqo maśkar amare selǎ. 

O holokaust e rromenqo aj sintenqo si pànda but cèrra śundo aj na butivar diskutome and-o kontèksto e dujtone sundalesqe maripnasqe historiaqo. Si amari kolektìvo responsabilitèta te sarbarrǎras kaj akaja tragedìa si serdi aj nijekhvar bistardi.  

Amen musaj konstant te seras so ondilo akate vaś o avutne generàcie te siklǒn kotar o dośa e nakhlipnasqe aj te ni maj mukhen nijekh var miazutne krìme and-o avipen.  

Amen seras vi kaj o maripe amare selǎqo vaś demnitèta aj hakaja na agordia k-o agor e maripnasqo. Amari komunitèta sa mùjdel diskriminàcia, eksklùzia aj angladikhipe. Pànda na den amen o hakaj te ovas dikhle sar pherde themutne amare Themenqe. 

O anticiganìzmo si pànda po sa o thana, madikh so naj sofòra verbàlo ja fizìko atàka.  

Akava si odolesqe so o anticiganìzmo si and-o stereotìpe aj superstìcie, aj ande amaro tretmàno opral sar manuśa maj telutne, maj cèrra molkuć, pe save si thovde negatìvo karakteristìke.  

Akava inkeripe ispidel avri sarsavo dialògo, ćhivel amen k-o agora e ʒivipnasqe, kerel e rromen te na oven dikhle sar amala themutne, partnèrǎ, no sar jekh komuniyèta specialone problemença.  

 Amen na kamas speciàlo tretmàno, integràcia zorǎça, asistenciaqe progràmǎ dedikuime, khrigal vaś progràmǎ te inkeras i kulturàlo identitèta aj te maras amen mamuj i diskriminàcia mamuj amari komunitèta. 

Amen kamas nùmaj respèkto vaś amare hakaja aj responsabilitèta. Amen phenas zorales kaj sam integràlo ʒene e dostimatenqe śeliberśa, i diferènca amari si nùmaj k-i origìna, i kultùra, o zakònǎ aj o tradìcie.  

Madikh kaj i Evroputni Ùnia barǎrda laqe zordimàta vaś o maripe mamuj o anticiganìzmo o palutne berśa, akala zordimàta pànda naj dòsta.  

Aćhol pànda lùngo drom vaś o rroma te oven dikhle sar pherde subjèkte, sar barabar themutne e averença.  

Amen na sam sadaj rroma no vi themutne e individualone evroputne Themenqe. Akava si special evident prdal amari disǒrigutni granìca, kaj jekh brutàlo maripe ʒal maj but sar duj berś akana.  

But terne rroma maren pen phiko paś o phiko lenqe amalençar ukraìncura save maren pen te brakhen penqo than. Sikaven dedikàcia, buteder sakrifindoj penqo ʒivipe and-o anav e patriotismesqo aj vaś o kamipe e śandaqo.  

Amare kompatriòtǎ na refuzonde te maren pen sosqe on si themutne Ukrainaqe, kamen penqo Them aj ʒanen kaj isi lenqi dutǐ te brakhen les.  

Vipal buti sas vi k-o dùjto sundalesqo maripe, kana o rroma marde pen pe sa o ćekata, sikavindoj butivar bari sakrifìca, dedikàcia aj heroìzmo. 

Nùmaj i edukàcia si antidòta mamuj o anticiganìzmo.  

Kaj te pheras akaja nevòja, kamlom te ʒanavav tumen bare lośaça kaj jekhe rezoluciaça kotar i regionàlo asamblèa e Malapolskaqi p-o 28 decèmbra 2023, o Cèntro vaś i Rromani història aj kultùra and-o Oświęcim sas stabilizime, aj lia te kerel buti p-o 1to Februàra 2024.   

O cèntreo naj nùmaj jekh than edukaciaqo aj komemoraciaqo, no vi jekh platfòrma vaś dialògo aj kooperàcia te del dumo i rromani kulturàlo identitèta.  

O vazdipe akale unikone aj historikane instituciaqo, naśti ovel sas, bi e angaźaciaqo so lia o Bòrdo e Provinciaqo e Malapolskaqi. Avdives baxtǎrav jekh ʒeni akale bordosqi, e rani Marshal Iwona Gibas, so avili maśkar amenθe aj savǎ kamav te palikerav.  

"Dikhǒl sofòra imposìbilo ʒi kana si kerdo," phenda o Nelson Mandela. Akala vòrbe seren man kaj vi o po phare resa, sar o maripe mamuj o anticiganìzmo, śaj areslǒn kana kidinǒvas khetanes. 

Amen patǎs kaj prdla edukàcia aj kultùra śaj te maras amen mamuj o anticiganìzmo efikas aj te vazdas phurta maśkar o verver komunitète. 

And-i onklùzia, kamav te phenav zorales kaj amari memòria e nakhlipnasqi aj amaro maripe vaś o avutnipe naśti oven ulavde. Musaj te seras i tragedìa so ondili anglal 80 berś kaj te śaj vazdas jekh laćheder avipe amenqe savorrenqe.  

Nùmaj seripnaça aj edukaciaça śaj vazdas jekh sundal ande savo sarkon ʒeno, kotar te ovel, te ovel dikhlino respektoça aj demnitetaça. 

Nais tumenqe vaś tumari prezènca aj angaźàcia ande akaja vasni kàuza. Kethanes śaj sarbarrǎras kaj kasave tragedìe naj te oven nìmaj palpalem.  

Mangav tumenθar te das patǐv i memòria e viktimenqi jekhe minutaça citǒpe. 

 Palikerav tumen. 

Statements 2024

Romani Rose

Centràlo Sombeś e germanikane Sintenqo aj Rromenqo

Piotr Cywinski

Direktòri e Themesqe Muzeosqo aj e Memioralone Thanesqo Auschwitz-Birkenau

Webkùjbo kerdo kotar

Webkùjbo dino dumo kotar

Under the patronage of the European Parliament

Co-funded by the European Union and Co-funded and implemented by the Council of Europe

Partnèrǎ